Opći podaci o gradu Tetovu
Tetovo je grad u sjeverozapadnoj Makedoniji, na obroncima Šare, u donjem Pološkom dolinom. Tetovo je sjedište istoimene opcine koja pokriva površinu od 261,89 km2, zajedno s novoizgrađenim općinama koje proizašle iz njega i koje danas gravitiraju prema njoj.
Legende o gradu Tetovu
U neposrednoj blizini grada, između dva brda, nalazila se velika zmija od koju su se svi bojali. Nitko nije pokušavao doći do strašne zvijeri da joj se pojavi u vidiku. Samo je neki Teto naoružan lаkom i strelом otišo prema ugroženom mjestu. Kad je stigao tamo, zmija se pojavila i blokirala mu put. Teto se nije bojao. Ispružio je laka, a zmija ljutita na velikoj brzini požurila je na plijen. Ali Teto je bio neustrašiv. Kad mu se približila, mahnuo je oštrim i šiljastim mačem i probio je. Tako su ljudi oslobođeni iz opasne zvijeri. Strah od njih je izašao, a prolaz između dvaju brežuljaka bio je slobodan i lako prohodan. Mjesto gdje je zmija ubijena mačem i štitom (kalkan), zvao se Kalkandeli, a grad, (na turskom), - Kalkandelen. Sjećanje na junaka Teto, s druge strane, lokalno stanovništvo nazvalo je naselje pod nazivom Tetovo.
Povijest imena Tetovo
Druga verzija je da ime proizlazi iz stare slavenske riječi "хътѢти" - voli, "хътѣтово" - omiljeno mjesto. Sredinom 15. stoljeća, s nestankom slova "x", naselje je preimenovano u Tetovu. Prema narodnoj etimologiji, Tetovo je izveden iz riječi tetiva. U vezi s tim tumačenjima, čak se i pojavio turski naziv naselja - Kalkandelen. U kraljevskim dekretom cara Dušana sredine XIV stoljeća, Tetovo se spominje kao selo, a kao urbano naselje se spominje u XV stoljeću, a glavna točka donje i gornje nahije. Poznati turski putopisac Hadži Kalfa, koji je posjetio Tetova oko sredine XVII stoljeća, grad spominje imenama Kalkandelen i Tetova. U albanskom, naziv grada je Tetovë, odnosno Tetova.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo.jpg)
Rani razvoj grada
Prema najnovijim podacima dobivenim arheološkim iskopima neolitika Tumba u blizini sela. Donje Palčište (1987-1988.), te ispod selo Tumba kod sela Stenče (2000), najstariji tragovi života u Pološkoj dolini datiraju od prije 8000 godina, točnije od 6100-tu godinu. Iz ovih pronalazišta potječu mnoga iskopana fargmenta i potpuno očuvane komade keramike, te žrtvenike i kipove posvećene ženskom kultu. Većinom Tetova proteže se na ravničarskom području, a samo manji dio leži na obroncima Baltepea, brežuljku visokom 806 metara. Apsolutna nadmorska visina grada kreće se između 450 i 500 metara. U posljednje vrijeme urbanisti nastoje gradu proširiti na planinsko područje, koje je blago povišeno i povoljno za gradsku građevinsku četvrt.
Klimatski uvjeti
Grad s kontinentalnom klimom s toplim i relativnim vlažnim ljetima, hladnom i snježnom zimom, proljetom i jesenju s čestim kišama. Prirodni uvjeti poput klime, reljefa, geološkog sastava zemlje omogućili su da se na području Tetova mogu pojaviti mnogi izvori vode. Dakle, Tetovo je jedan od rijetkih gradova u Makedoniji koji ima pitku vodu, vodu za potrebe industrije i vodu za navodnjavanje. Grad u prošlosti bio je podijeljen na dva dijela, Gornja i Donja Čaršija. U gornjem dijelu uglavnom su živjeli muslimani, a u nižim kršćani. Tetovo kao multikulturnu sredinu karakteriziraju uglavnom dvije velike religije. To je islam i kršćanstvo, tj. pravoslavlje. Sjedište Pološke eparhije nalazi se u sabornom hramu sv. Ćirila i Metoda u Tetovu.
Tetovsko Kale (XIX stoljeće)
Ili u novijem vrijemenu tvrđava, izgrađena oko 1820. godine. Nalazi se u neposrednoj blizini Tetova, u podnožju Šar planine. Na nadmorskoj je visini od oko 800 metara, te u pogledu na grad se uzdiže oko 300 meatra. Izgradnju je počeo Redžip paša,a je nastavio njegov sin Abdurahman paša. Dvorac je izgrađen od vapnenca i rezbarenog kamena. Današnji arheološki kompleks sastoji se od zidina, u kojima se nalazi pet saraja, banja, skladišta, velike kuhinje, blagovaonica i bunar. Od starijih građevina, ovdje se nalazi crkva Sv. Atanasije iz 14. stoljeća. Na zidinama tvrđave postojale su kule, a tu su i ostaci podzemnog zatvora i tri tunela, koji od Kale dovode do Tetova, prema selu Larci i rijeke Pene.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-kalе.jpg)
Crkva Sv. Ćirila i Metoda
Ova crkva nalazi se u starom dijelu grada Tetova. Sagrađena je u razdoblju od 1903. do 1918., a posvećena je 1925. godine. Freske je napravio Danilo Nestorovski 1924. godine. Crkva je trokorubna bazilika s središnjom kupolom.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-crkva-kiril-metodij.jpg)
Etno muzej u Džhepčište
Pet kilometara od Tetova, u privatnom ljetnikovcu u selu Džepčište, mali je etno muzej s eksponatima iz VIII stoljeća prije Krista. do 20. stoljeća. U unutrašnjosti je mjesta samo za jednog posjetitelja. Izlošci su izrađeni od različitih materijala (keramika, bakar, željezo), a izložba obogaćena je eksponatima koje su donijeli Makedonci i Albanci, stanovnici ove regije. Muzej ima ambiciju upisati se u Guinnessovu knjigu rekorda kao najmanji muzej na svijetu.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-dzepciste.jpg)
Šarena džamija (XV st.)
To je spomenik kulture iz XV stoljeća, koji je obnovljen i proširen u XIX stoljeću od Abdurahman paše, turskog feudalnog gospodara Tetovskog pašalaka. Nalazi se u starom dijelu Tetova, pored rijeke Pene. Predstavlja jednoprostorna četverokutna građevina s arhitektonskom kombinacijom baroknog i neoklasičnog otomanskog stila gradnje. Podaci o povijesti Sarenoj dzamiji uklesani su u zapisima uklesanim na mramornim pločama postavljenim iznad njezinih ulaznih vrata. Šarena džamija sa svojom fasadom je posebno atraktivan spomenik kulture u Tetovu. Brojni živopisne naslikane ornamente, fiktivnost i korištene slikarske tehnike su rijetkost i izvanredan rad islamske arhitekture. Oni su djelo iskusnih majstora iz Debra, koji osim što su naslikane unutar i izvan džamije, istodobno su uredili i derviško Arabat-baba tekija i nekoliko kuća Bega. Posebno je živopisanajužna strana koja se može vidjeti s glavne ceste koja vodi do Gostivara.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-sarena-dzamija.jpg)
Arabat-baba tekće (XIX stoljeće)
Arabat-baba teće je sagrađeno u XIX stoljeću od Redžep Paše i njegovom sinu Abdurahman Paša. To je vjerski objekat, uz turbu Sersem Ali-Baba iz 16. stoljeća, a do danas su sačuvani šadrvani, kula, turbe, kuhinja s blagovaonom, češma, gostionice, dervišani i harem. Sve ovo je dio kompleksa, koji je do 1912. godine imao aktivan derviški život. Danas je Nacionalni muzej Tetove.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-arabati-baba-teke.jpg)
Lešočki samostan Sveti Atanasij (14. stoljeće)
Kompleks Lešočkog samostana uključuje crkvu Sv. Atanasij od 1335. godine, crkva Sv. Bogorodice, koja postoji od XIII stoljeća, a spominje se u povelji Stjepana Dečanskog iz 1326. godine, kao i ostaci pet crkava i kapela iz srednjeg vijeka. Posebno se ističu kulturne i duhovne vrijednosti crkve sv. Atanasije. U samostanu je grobnica i memorijalna soba Kirila Pejčinovića, jednog od najvećih makedonskih prerodbenika iz XIX. stoljeća. Svojim dolaskom iz Svetoj Gori u 1818 godini, obnovljeni su konaci u samostanu i osnovana je samostanska knjižnica, a Lešočki samostan prerastao je u književni i obrazovni centar. Nekoliko puta je bio zapaljen i obnovljen. U 1960. godine Turci su uništili samostan i crkvu Svete Bogorodice, a samostan je oštećen i u 2001. godine. Uz pomoć Europske unije ponovno se autentično obnovljen.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-lesocki-manastir.jpg)
Popova Šapka
Sar planina se nalazi u blizini Tetova, duljinom od 80 km i površine od 1.600 m2. Popova Šapka, s nadmorskom visinom od 1.780 metara, je turističko mjesto na Šar Planini i jedno od najpoznatijih zimskih i rekreacijskih centara u Republici Makedoniji. Nudi izuzetno povoljne staze za skijaški i sanjkališni sadržaji opremljeni s nekoliko žičara i ski-liftova. Popova Šapka ima mnogo vikend kuća i modernih turističko-ugostiteljskih objekata. Šar Planina obiluje visokim planinskim pašnjacima i visokim slojevitim šumama, od kojih je najviše visoka jela i smreka. Na Šari se nalazi više od 200 endemičnih biljaka, što je najveći postotak endemizma u Makedoniji.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-popova-sapka.jpg)
Šarplaninac
Rasa Šarplaninac je endemska vrsta i ponos Šar Planine i Makedonije, koji potječe iz Tibeta, s obronaka Himalaje. Prilagodio se teškim uvjetima makedonske planine, gdje živi stoljećima. Prvi put je bio izložen u Ljubljani 1926. godine. U 1939. godine Šarplaninac je upisan u Međunarodnu filmsku federaciju (FCI), koji registrira sve pseće pasmine. Makedonski šarplaninac je prvak Europe za 2008. na natjecanju od 10.000 pasa.
![TETOVO](/wp-content/uploads/2018/08/tetovo-sarplaninec.jpg)