POVIJEST I KULTURA MAKEDONIJE
Pravi počeci naše povijesti i kulture, počevši oko 6.000 godina prije nove ere. Najraniji tragovi ljudskog djelovanja na području današnje Makedonije proizlazi iz kamenog doba - paleolitika. Uspostavom prvih naselja uz rijeku Bregalnicu i Ovče polje, zatim uz rijeku Vardar i Pelagoniju.. Tijekom tisuća godina, Makedonija obilježava važnu i bogatu civilizaciju i kulturni razvoj u materijalnom i duhovnom smislu.
Arheološka nalazišta
S arheološke perspektive, Makedonija je jedna od najatraktivnijih destinacija u svijetu s autentičnom povijesti i kulturom. U Makedoniji, je zabilježeno više od 4.500 arheoloških nalazišta koja datiraju iz antike iz vremena Rimskog carstva. Posebno važnost imaju nalazišta Skupi i Skopsko Каleu Skoplju, onda Trebišnjica, Sv. Erazmo, Ohridska utvrdba, Plaošnik, ranokršćanska bazilika u selu Oktisi u Ohridsko –Struškoj kotlini Heraklea Linkestis i Markove Kule u Pelagonije, Stobi u blizini Gradskog, Isar i Bargala u Štipu, Strumičko kale i, Viničko Кale, Morodvis u Kočanima, Marvinci i Gevgeliski Rid u Gevgelijsko – Valandovskoj kotlini i drugi.
Na području Makedonije izgrađene su brojne utvrde, kule i mostovi, u vrijeme rimskog, bizantskog i otomanskog carstva, što dodatno svjedoče o životu i kulturi na ovim prostorima. Uzmite, na primjer, - Samuilovu utvrdbu u Ohridu, Markove Kulae u Prilepu,Careve kule u Strumici, Kameni most, Kale i Akvadukt u Skopju, srednjovjekovne kule i mostovi u Kratovu i drugi.
Stanovništvo i običaji
U Makedoniji ima oko 35 gradova, s vlastitom poviješću i kulturom. Ovdje večina živi stanovništva, a u 1600 naseljenih sela i ruralnih područja, trećinuaukupnog stanovništva. U glavnim gradovima su uglavnom industrijski kapaciteti, državna tijela i upravne jedinice i organizacije. U manjim i ruralnim područjima, stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom, stočarstvom i tradicionalnim obrtima. Stoga, je Makedonija, između ostalog, poznata po proizvodnji zdrave hrane, organskog voća i povrća, mesa i mliječnih proizvoda i ostalih prehrambenih proizvoda, za svakodnevnu upoterbu. Makedonija je desetljećima bila svjetski poznata zbog proizvodnje kvalitetnih rakija i vina.
Renesansno razdoblje
Možemo reći da je Makedonija kolijevka slavenske pismenosti. Slavenski prosvjetiteljski Ćirilo i Metodij su 855 stvorili prvu slavensku abecedu nazivanu Galgolica. Kasnije se mijenja ćirilicom, koja je i danas jedna od najvažnijih, ili najčešće korištenih abeceda na svijetu.
Makedonskog je podrijetla i Gonxha Bojaxhiu, poznata kao - Sveta Majka Tereza, koja je rođena u Skopju 1910. godine, dobitnica Nobelove nagrade za mir u 1979. Gotovo cijeli svoj život posvećuje siromašnima, kako bi im pomogla prosvetljevala, u stvari, to je bilo njezino poslanje do kraja njezina života.
Arhitektura
Prema antičkoj arhitekturi, tijekom bizantskog razdoblja, promatra se intenzivna građevinska aktivnost, kada je gradnja sv. Sofije u Istanbulu postavila kriterije na svim mjestima pod dominacijom pravoslavne crkve. Tijekom osmanskog carstva bio je dominantni utjecaj islamske arhitekture.. Kao što ilustriraju brojne građevine ovoga vremena: turske kupelji, džamije, crkve, Bezisten, bazari. Najljepši primjeri urbane arhitekture su od 19. do 20. stoljeća. Kruševo i Kratovo uglavnom su kompletni gradski dijelovi sa sačuvanom gradskom arhitekturom iz tog razdoblja, veliki dio Bitolja i Skopja te staro gradsko jezgro Ohrida. U drugoj polovici 20. stoljeća, Makedonija je pratila trendove moderne arhitekture.
Religija
Gotovo cijelo područje Makedonije isprepliće istočnu i zapadnu civilizaciju koja povezuje različite kulture s njihovim posebnim znakom. Stoga stvaraju kaleidoskop povijesti, kulture, tradicije, običaja, arhitekture, hrane, itd., S utjecajem Bliskog istoka i mediteranskog utjecaja. Ta činjenica predstavlja funkcionalnu jedinstvo suprotnosti i održivi razvoj, suradnju i suživota svih etničkih skupina na području Makedonije. Na mnogim je mjestima normalno vidjeti crkve i džamije. Većina stanovništva pripada pravoslavnom kršćanstvu (65%), na drugom mjesto je stanovništvo islamske religije (33%). Drugi su katolici, protestanti, ateisti i pripadnici drugih religija.
Crkve i samostani
U Makedoniji, je više od 950 crkava i samostana s više od 150.000 četvornih metara, koji su ukrašeni brojnim freskama (oko 22.500), Ikonostasa (240) nadstrešnica, arhiepskih oltara i prijestolja, drvenih rezbarija i slika. Spomenimo da u Ohridu i njegovoj okolici postoje točno 364 crkva. Najstarija crkva je iz 12. stoljeća, sagrađena 1171. godine pokraj Prespanskog jezera, na cesti Bitola-Resen. Druga najstarija crkva je "Sveti George", koji se nalazi u Starom Nagoričanu, na putu Kumanovo–Кriva Palanka. Izgrađena je na ostacima starijeg hrama koji je bio u obliku bazilike iz Bizantije i cara Romana IV Diogen, ali je obnovljena od strane kralja Milutina u XIV stoljeću.
Džamije
U Makedoniji se nalazi oko 600 džamija, od kojih su najpoznatije one iz 15. i 16. stoljeća. Džamije Yaja-paše, Isa-bega, Mustafa-paše i Sultana Murata nalaze se u Skoplju. Pisana džamija i džamijski Sat u Tetovu, džamija Isak, Haydar Kadi-pašina i Yeni džamija u Bitoli. Čarši džamija u Prilepu Sat-džamija u Gostivaru, a u Ohridu Hayati Baba-Teke i Ali Pasha džamije. Sve imaju najčešće četverokutnu bazu i verandu. Pokriveni su kupolom ili drvenom krovnom strukturom i oblikuju oblik tursko-osmanske škole.
