Skopsko Kale kroz povijest
Tvrđava Kale nalazi se na istoimenom brdu, u samom središtu Skoplja, na lijevoj obali rijeke Vardar, a dijelom u zapadnom dijelu čaršije. Prema dosadašnjim saznanjima, područje na kojem se nalazi današnja utvrda bilo je naseljeno još od prapovijesti, tj. negdje oko IV do III tisućljeća pr. Kr. Tvrđava je ponovno naseljena negdje oko VII do VI stoljeća prije Krista, ovo naselje je bilo zaštićeno zidinama i postojalo je negdje do IV ili III stoljeća prije Krista.
Pronađeni su ostaci polu-stambenih kuća koje su imale kvadratni i ravni pod i građene su duboko u zemlji. Sljedeći stupanj povijesnog razvoja je oko V do VI stoljeća kada je oko naselja podignut novi zid. Kuće tog razdoblja imale su četverokutni oblik i građene su od drvenih greda.
Skopsko Kale - jedna od glavnih strateških tačaka zemlje kroz povijest
U izvorima se gradsko naselje "Skoplje" prvi put spominje krajem IX stoljeća kao "skopska vojska". Prema tvrdnjama prof. Ivana Mikulčića, skopska tvrđava ponovno je naseljena u 20. stoljeću. Skopsko Kale u vrijeme Samoilovog carstva bila je jedna od važnijih strateških tačaka u zemlji. Utvrđeno je da najstariji elementi glavnog gradskog zida potječu iz tog vremena, a Mikulčić ističe da su to jedini poznati zidovi Samoila u Makedoniji.
Tijekom 11. stoljeća, izgrađene su tzv. "Kiklopske zidine", rekonstrukcije gradskih zidina izvedene su za vrijeme dinastije Comneni u razdoblju od 13. do 14. stoljeća. Za vrijeme osmanske vladavine utvrda je bila zanemarena i mjesto je iseljeno. Detaljan opis njezina nastanka tijekom sedamnaestog stoljeća dao je Evlija Celebija. Dvadeset godina kasnije, u pismu austrijskom caru Leopoldu I. Habsburškom, general Picolomini je napisao: Tvrđava je izgrađena na stari način, sada potpuno bez obrane i vode, nema prostora za konjicu.
Tijekom XIX stoljeća, na tom su prostoru bila smještena skladišta, barutane, vojna bolnica i zatvor. Slična svrha imala je u prvoj polovici 20. stoljeća sve do 1951. godine, kada je vojska napustila kale. Skopski Kale pretrpio je veliku štetu u potresu 1963. godine. Porušeni su bili zidovi, obrambene kule i građevine unutar tvrđave, što je pridonijelo da njegovo obnavljanje bude znatno teže. Njegova rekonstrukcija dovršena je nadgradnjom jugozapadnog zida u rujnu 2010. godine, koji je osvijetljen uoči Dana nezavisnosti Makedonije.
Arheološka istraživanja u skopskom Kaleu
Tvrđava se nalazi na južnom kraju geološkog područja okamenjenih sedimenata i mekog pjeskovitog sloja koji se prostire na području između rijeke Vardar i Lepenec. Ima oblik trokuta, na sjeveru je spljošten, s izraženim padom na južnoj i zapadnoj strani. Istočni dio kaskade spušta se niz rijeku Seravu i danas je tu smješten dio čaršije. Unutar Skopskog Kala nalazi se velik broj arheoloških nalazišta na kojima je provedeno nekoliko istraživanja. U razdoblju od 1953. do 1967. provedena su značajna arheološka istraživanja. Od njih su dobiveni materijalni dokazi o postojanju kasnog neolitskog naselja u tom području.
Najnovija arheološka istraživanja započela su 14. svibnja 2007. godine. U istraživanjima je sudjelovalo više od 200 arheologa, povjesničara i radnika. Cilj projekta bio je istražiti, zaštititi i obnoviti utvrde i kule jugozapadnog dijela utvrde. Kale, slično kao i kameni most, smatra se jednim od simbola grada Skoplja i prikazan je kao sastavni element na znaku grada.