Turističke znamenitosti sjeveroistočnoj regiji
Sjeveroistočna regija je jedna od osam statističkih regija Makedonije. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu zemlje i graniči s skopskim i sa istoicnim regionom. Regija ima brojne turističke atrakcije i kulturne znamenitosti koje privlače veliki broj posjetitelja. Najvažnije su mjesta Kuklica, Kokino, cocev kamen i samostan Sv. Joakim Osogovski.
Lokacija sjeveroistočne regije
Sjeveroistočna regija sa svojom lokacijom pokriva krajni sjeveroistočni dio Republike Makedonije. Prostire se duž rijeke Pčinje i Krive Reke, a proteže se uz granice sa Republikom Kosovom, Republikom Srbijom i Republikom Bugarskom. Područje sa sjevera je ograničeno na državne granice i planine Kozjak i German, na istoku graniči s Bugarskom, na jugu Osogovske planine i na zapadu s planinom Skopsku Crnu Goru. To su također pomodni reljefni oblici u regiji. Među njima su Kumanovsko polje i Krivo-palanečka dolina s Slaviškom polju.
Ukupna površina je 2.310 km2, odnosno 8,98% ukupne površine Republike Makedonije. U planskoj sjeveroistočnoj regiji živi 172.787 stanovnika u ukupno 192 naselja, 189 seoskih naselja i 3 naselja (Kumanovo, Kriva Palanka i Kratovo). Upravni centar sjeveroistočne regije je Kumanovo sa 76 000 stanovnika.
Sjeveroistočna regija se sastoji od 6 općina: Kratovo, Kriva Palanka, Kumanovo, Lipkovo, Rankovce i Staro Nagoričane. Više informacija o regiji možete pronaći na: Centar za razvoj sjeveroistocne planske regije.
Klima u sjeveroistočnoj regiji
Sjeveroistočnoj regiji karakterizira tipično kontinentalna klima. Prosječna godišnja temperatura u Kumanovској долини je 11,8 stupnjeva, a u Krivој Palanci 10,2 stupnja. Prosječna godišnja količina oborina u Kumanovu je 549 mm, a u Krivој Palanci 565 mm.
Prirodni resursi flora i fauna u sjeveroistočnoj regiji
Ova regija se odlikuje zaštićenih prirodnih područja i ekoloških koridora nacionalnog mrežnog povezivanja ekološke zaštićenih područja i ekološki značajnih područja. Kao reprezentativni prostori definirana su mjesta, kao što su Kumanovski Kozjak, koji je nominiran za park prirode unatoč kamenitim dijelovima važnih za gniježđenje nekoliko vrsta ptica grabljivica, područje je ekstremno sjeverni opseg rasprostranjenosti nekih mediteranskih vrsta (grčki kornjača, velika crnoglava grmljevina, lončarski puzavac). U ostacima hrastovih i bukovih šuma na sjevernim padinama susreću se i druge značajne vrste ptica (crvenogrudo muvarče, Ficedula semitorquata).
Osim velikog kulturnog značaja, lokacija Kokino ima veliku geomorfološku vrijednost. To predstavlja geološki fenomen, sekreciju piroksina andezita i andenzita s dobi od 32 do 33 milijuna godina.
Rijeka Potrošnica ima veliku ornitološku i botaničku važnost. Područje je od posebnog značaja za gniježđenje mnogih vrsta grabežljivih ptica i jezgru je područja značajnog ornitološkog nalazišta Pčinja-Petrošnica-Kriva Reka.
Lokalitet Kuklica u blizini Kratova, kao spomenik prirode, rijedak je geomorfološki oblik.
Bislimski klanac je kratki klanac s izraženim podmediteranskim utjecajem klime, bogatog podzemnim i površinskim krškim oblicima. Značajne kolonije šišmiša se susreću u špiljama uz registriranu prisutnost troglofilnih vrsta. Od posebne je važnosti gniježđenje nekih mediteranskih i grabežljivih ptica: egipatskog heleta, sive sokole, zlatnog orla, crne rode i drugih. Razvija se šumofitska vegetacija uz stijene, a ovo mjesto ima veliku biološku i geomorfološku vrijednost.
Klanac rijeke Kiseljice ima veliku zoološku važnost, premda je ova malena klanica nedovoljno proučena prirodom vrijednosti. Značajno je zbog prisutnosti vidra, no moguće je imati još nekoliko važnih vrsta kralješnjaka.
Osogovske planine
Na području sjeveroistočne regije djelomično se proširuju osogovske planine, koje posjeduju značajne vrijednosti s biološkog gledišta. Identificirali smo brojne međunarodne i nacionalne važnih vrsta flore i faune, od kojih je zahvaćen znatan dio, endemske i rijetke vrste. Štoviše Osogovo je identificirano kao: važno područje bilja (VPB), važno područje za ptice (VOL), važan koridor za kretanje divljih biljnih i životinjskih vrsta unutar pan-europske ekološke mreže za jugoistočnu Europu (PEEN SEE) i Emerald područje. Postoji 18 staništa registriranih u sustavu EUNIS klasifikacije za staništa, od kojih je pet značajno za očuvanje prema Direktivi o staništima. Registrirani su 1007 vrsta i podvrsta biljaka, od kojih 18 su registrirani na Osogovu, uključujući: Viola biflora, Anemone narcissiflora, Myriophyllum verticillatum, Pulsatilla montana ssp. Slaviankae i dr.
Vrh Carev Vrh jedino je mjesto za Genista fukarekiana (endemska biljka, koja se susreće samo na planini Osogovo), Hypericum maculatum ssp. Maculatum i Viola biflora. Na Osogovu je registrirano 258 vrsta makromiketa. Utvrđena je prisutnost 24 vrste sisavca. Registrirane su 133 vrste ptica od kojih su 36 značajne vrste.
Posebno važan ornitološki lokalitet je "Ratkova skala". Utvrđeno je 10 vrsta vodozemaca i 21 vrsta gmazova. Poznato je 11 vrsta riba, od kojih je osam uključeno na IUCN crveni popis. Osogovske planine bilježi 16 balkanske endemske skupina puževa, ukupno 243 vrsta pauka (14 endemska), 37 endemske vrste skakavaca (5 balkanske endemske), 15 vrsta vretenaca, 99 vrsta dnevne leptir (Erebia aethiopa i Minois Dryas samo Osogovske planine) , 203 vrste natjecatelja - Carabidae. Ossogovo predstavlja interakciju između ljudi i prirode, a biološka raznolikosti i ljudskog nasljeđa, sačuvane u prirodnim mjestima, pridonose oblikovanju različitih područja.
Hidrološke značajke sjeveroistočne regije
Teritorij sjeveroistočne regije pokriva slivna područja rijeka Pčinja i Kriva Reka i uglavnom pripada Vardarskom slivu i vrlo malom dijelu međunarodnog bazena Južne Morave. U svojoj hidrografskoj strukturi, regija ima različite vrste izvora vode i dva umjetna rezervoara (jezero Lipkovo i Glažnja) pogodna za vikend turizam.
Vodni potencijal je zbog relativno visoke visine koja je dio regije, kao i geološki sastav zemljišta. Regija obiluje brojnim rijekama i malim bazenima iz Krive Reke i Duračke Reke. Na području općine Krive Palanke izgrađena je dve akumulacije: Bazjačko Brdo s kapacitetom od 14.100 m3 vode i akumulacija vlaške kolibe na mjestu Kalin kamen s kapacitetom od 6.200 m3 vode na nadmorskoj visini od 1.590 m. Karakterističan hidrografski objekt je termomineralni izvor kod sela Proevci kod Kumanova, koji je uređen kao kupаоnica. Sjeveroistočna regija također je poznata po svojim izvorima tople vode. Ovdje se nalaze Kumanovska Banja-Proevce i Strnovac - banja u istraživanju i gradnji.
Prometne linije u sjeveroistočnoj regiji
Cestovna infrastruktura na sjeveroistočnoj regiji sastoji se od lokalne, regionalne i A mrežne ceste. Prolaze europski koridori VII i X. Postojeća cestovna infrastruktura na sjeveroistoku obuhvaća 888 km lokalnih cesta, 99 km A državnih cesta i 370 km regionalnih cesta.
Glavne ceste koje povezuju ovu regiju s drugim regijama su državna cesta A1 (Skoplje - Kumanovo - granica s Makedonijom) i državna cesta A2 (Kumanovo - Kriva Palanka - granica s Bugarskom.
Uz ceste u prometnim koridorima su i željezničke pruge. Na sjeveroistoku postoje dvije željezničke pruge koje se nalaze u koridoru br. VIII je put željezničke pruge iz Kumanova s priključkom na željezničku prugu od koridora br. X, kroz Krivu Palanka nastavlja se prema R. Bugarskoj. U koridoru X je put željezničke pruge granice sa Srbijom - Kumanovo - Skoplje - granicom s Grčkom.
Prirodna i kulturno-povijesna baština u sjeveroistočnoj regiji
Turistički trendovi na sjeveroistoku regije su prošli kroz relativno velike promjene u posljednjih nekoliko godina. Potrebe turista koji posjećuju regiju su specifični i segmentirani, a prema njima je prilagođena turistička ponuda. Povećana pozornost posvećuje se izradi razvojnih turističkih planova, programa i strategija u tim odredištima.
U Kumanovu, kao najvećem gradskom naselju, izdvajamo crkve Sv. Nikole (1851.) i Sv. Trojca, narodni muzej, obrtnička kuća, spomenik Revolucije i ostali spomenici. U blizini Kumanova nalaze se samostan Sv. Bogorodica u s. Matejče (XIV.), crkva sv. Gjorgji u selu Staro Nagoričino (XIV), samostan Sv. Bogorodica - Karpinski samostan u blizini sela Orah, kosturnica Zebrnjak i drugi.
U Krivoj Palanci preporučujemo posjetu samostanskog kompleksa Sv. Joakima Osogovskog. U Kratovu, mogućnost za posjetu nude crkva Sv. Gjorgji Kratovski, Sv. Nikola Čudotvorac, Sv. Jovan Preteča, srednjovjekovne kule i mostove, muzej i još mnogo toga.
Crkva Sv. Gjorgji
Crkva Sv. Giorgi se nalazi u selu. Staro Nagoričino i odlikuje se posebnom ljepotom. Prema natpisu se navodi da je crkva podignuta 1313 godine, a drugi natpis iz 1317/18 godini odnosi se na datum kada su je oslikali poznati slikari Mihail i Evtihij. Crkva je petkupolna trikorubna građevina u obliku križa s izduženim 162 travej na istoku i zapadu. U svojoj arhitektonskoj koncepciji sličan je crkvi sv. Bogorodice, u samostanu Matejče. Od mnogih freska, kompozicije, najupečatljiviji je "Zajedništvo apostola", "Posljednja večera", "pranja nogu", "Raspeće", "hodanje na Golgotu", "Uspon na križ", "ruga Krista", "Gospa" i drugima.
Samostan Sv. Joakim Osogovski
Samostan Sv. Joakim Osogovski se nalazi na obroncima Osogovskih planina, uz cestu koja vodi iz Krive Palanke do Kyustendila u Bugarskoj. Samostan je posvećen potomku sv. Joakim Osogovski planine, koji je u asketu XI stoljeću živjeo u pećini u blizini samostana u mjestu Babin Dol. Njegovo oživljavanje započeloo je sredinom XIX. stoljeća. Naime, na inicijativu osnivača Hađi Stefan Beglikčija iz Krive Palanke, u 1847, pod vodstvom poznatog graditelja Andreja Damjanov počinje izgradnja velikoj "sabornoj" crkvi posvećenoj Joakima Osogovskog. Godine 1851. završena je i posvećena. Druga, manje veličine crkve, posvećena je sv. Bogorodici, izgrađena, prema jednim u 14. stoljeću, a prema drugima u 16. i 17. stoljeću. Velika crkva ima dvanaest kupola i prostrani naos, okružen trijemom na zapadoj i na južnoj strani.
KRATOVSKI TORANJ I MOSTOVI
Grad Kratovo poznat je po svojoj prepoznatljivoj lokaciji, smještenom u krateru uspaljenog vulkana. Upravo zbog svoje specifične lokacije kratovske rijeke koja je izrezala krater i prolazi kroz sredinu grada, formirana je posebna gradska arhitektura. Značajne građevine su kratovski ajdučki bazar, kao i Kratovski toranj i mostovi. U Kratovu od bivših 13 kula, danas ima šest: Simićevi toran,j Zlatkoa toranj, Hađi-Kostov toranj, Sat-toranj, Krstev toranj i Emin-beg je toranj. Većinom mostova, najpoznatiji su: Radin most, Argulički most, Grofčanski most i Jorkširski most.
Manifestacije na sjeveroistoku regije
U regiji se organiziraju manifestacije, među kojima su: Tumba Fest, Dani komedija i Međunarodni jazz festival u Kumanovu, "Zlatni dani" u Kratovu, Folk festival "Sv. Joakim Osogovski" u Krivoj Palanci, raznih likovnih kolonija (umjetnička kolonija "Sv. Joakim Osogovski") i još mnogo toga.