Informacije o pološkoj regiji
Planska pološka regija jedna je od osam statističkih regija Makedonije. Regija, nalazi se sjeverozapadnom dijelu zemlje, graniči s jugozapadnoj regiji te skopskom regijom.
Položaj pološke regije
Sastavni dio pološke regije je pološka dolina s planiskih lanaca koja zaobilaze: Šar planinu Žeden, Suvu Goru, mavrovskom platou, planinski lanac Bistra i dolinom reke Radike, s ukupnom površinom od 2.416 km2 ili 9,7 posto teritorije Makedonije. Regija ima 184 naselja od kojih 182 seoskih i 2 urbanih naselja (Tetovo i Gostivar). Područje Polog podijeljeno je u devet općina. Administrativno središte regije je Tetovo s 53 000 stanovnika. Dolinu odlikuje tipičnu ravnicu s visine od 400 do 500 metara te naglo podignutim slikovitim planinama koje dosežu više od 2700 metara nadmorske visine. Postoji velika geološka, reljefna, klimatska, cvjetna i antropogena raznolikost. Planerska regija Polog raspolaže s ukupno 304,125 stanovnika.
Prometni pitovi pološkoj regiji
Regija raspolaže s dobrim cesstama i s jednoj autocesti: Skoplje– Tetovo–Gostivar, jedna željeznička linija Skoplje-Tetovo-Gostivar-Kicevo, nekoliko žičara i skijaških žičara na skijalištima Popova Šapka i Mavrovo. Iz ove se regije dijele ceste prema mavrovsko-debarskom i prema Kosovu, te postoje niz lokalnih ruta diljem regije.
Klima u pološkoj regiji
Pološka regija ima tipičnu kontinentalnu klimu s posebnim temperaturnim specifičnostima u vrućim ljetima i hladnim zimama, s oštrom prijelazom iz zime na ljeto. Prosječna godišnja temperatura u Pologu je 11 C u Tetovu, oko 10 C u Gostivaru, dok je Popova Šapka 4,6 C, tako da planinski masivi u ovoj regiji dominiraju tipičnom planinskom klimom. U Pologu godišnja prosječna godišnja količina oborina iznosi 800 mm, a u planinama 1100 mm. Padalina je izraženija tijekom zimskog doba godine, a veliki postotak od njih su sniježni što stvara uvjete za zimske sportove i turističke aktivnosti.
Prirodnih resursa, flora i fauna pološkoj regiji
Korab planina
Pološka regija prepoznatljiva je najvišim planinama u Republici Makedoniji. Planina Korab je tipična alpska planina s mnogim vrhovima višim od 2500 metara. Tu je i najviši vrh u zemlji Golem Korab (2.764 m). Ovo planinsko područje bogato prirodnim ljepotama, kućište je 12 stalnih ledenih jezera, sa dubokim i atraktivnim riječnim dolinama s klancima i kanjonima (kanjon Baričnoj rijeci Radika, duga 42 km), sa brzacima, slapovima te slapovima (Korapski slap rijeke Duboke rijeke visok je 136 m), s bogatom vegetacijom (Korab je dio Nacionalnog parka "Mavrovo") sa odgovarajućim mjestima za trasiranja, skijališta itd.
Nacionalni park Mavrovo
U ovoj se regiji nalazi najveći nacionalni par u Makedoniji-Nacionalni park Mavrovo, na južnoj obali Mavrovskom jezeru. Nacionalni park ima turistički info centar, gdje turisti mogu dobiti sve neophodne informacije u svezi njihovim boravkom i ponudom parka. Druga planina po visočini u Republici Makedoniji, a prva prema planiskom prostranstvu je Šar Planina. Ona je tipična planina s alpskim krajolicima na visokim i strmim vrhovima, planinskim jezerima, visokim slapovima, ostacima starih dolinskih dolina, te ramnim dijelovima.
Šar Planina
Područje Šar Planine je 912,7 km², duga je 80 km i široka 10 do 20 km. Ima 77 vrhova veći od 2000 metara. Najviši vrh Šar Planine je Titov vrv s (2747 m), Stogovo (2.268 m), Bistra (2.163 m). Ostale visoke planine u regiji su: Dešat (2,373 m), Krčin (2,341 m), Na planini Šar Planina nalaze se 30 ledenih jezera. Najveći su Bogovinsko jezero, Crno jezero, Bijelo jezero Golem Golj, Mali Golj, Veliko jezero, Malo jezero i ostali. Na planini se nalaze brojne atraktivne lokalitete, kao što su Popova Šapka, Lešnica, Jelak, Mazdrača, Tri Vodi, Ljuboten i drugi. Na lokalitetu Popova Šapka se nalazi zimsko skijalište "Popova Šapka", koji je kvart s brojnim kućama za odmor, hotelima, restoranima, izvrsne skijaške staze, žičare, ski-žičara, planinarski dom, i još mnogo toga.
Regija obiluje izvorima. Najupečatljiviji su gornji tok rijeke Vardar do Dervenskom klancu, slikovitoj dolini rijeke Pena, Lakavica i brojnih planinskih rijeka. Reljefna disekcija, relativne visinske razlike, geološka raznolikost. Prisutnost vode i obilježje klime osigurava razvoj raznovrsnoj flori zastupljena raznolikom dendoflorom (buka, hrast, breza, kesten, grab, bor) i travne vegetacije s prisutnosti rijetkih endemskih vrsta. U regiji postoje razne vrste malih i sitnih divljači: medvjed, vuk, patka, divlja kozja, divlja svinja i razne vrste ptica i gmazovi.
Zimsko-sportska skijališta u pološkom regionu
Planinska pološka regija obiluje planinskim područjima i zimskim sportskim centrima. To su skijalište Popova Sapka (1.780 m nm) i skijalište Mavrovo (1.270 m nm). U dviju centra aktivni su turizam i sportske i zabavne aktivnosti za skijanje, pješačenje, planinarenje, paragliding, biciklizam lov , ribolov itd. Ovdje su koncentrirani nekoliko žičara i skijaških staza, nakon čega slijedi dva veća vikend naselja, kao i najveći broj smještajnih kapaciteta i reprezentativnih ugostiteljskih objekata u regiji. Također se organiziraju i zimske događaje, a osobito poznat "Šar Planinski skijaški kup" i "Mavrovski Memorial" koji ih posjećuju tisuću domaćih i stranih turista.
Planina Bistra
Treća visoka planina u regiji je planina Bistra koja je druga najvažnija planina s aktivnostima zimskih sportova. Ovdje je "Ski-centar Mavrovo". Bistra je dio Nacionalnog parka Mavrovo. Ova planina je niža, a najviši vrh je Medenica (2.163 m) i manja je od površine Šar Planine (s 572 km²). Bistra ima niz geomorfoloških površina i podzemnih oblika reljefa. Kao što su: glacijalni reljef, okretaći, uvale, krška polja, utori, špilje, šumovi, izvori rijeke, kanjoni i ostalo.
Rijeke u pološkoj regiji
Na rijeci Radika nalazi se najatraktivniji kanjon u zemlji, 42 km dugi kanjon Borić, sa stotinama metara visokim vertikalnim stranama. Geološki, u planinskom području regije, veliki dio pripada vapnenačkom sastavu. Tako postoje razni krški površinski i podzemni oblici. Od ovih, spilje su najatraktivnije. Za turiste preporučujemo špilje Šarkova Dupka na Bistri (špilja koja je prilagođena za posjet) i Gjonovicu ili Ljepoticu planine Bukovik, kao i špilje planine Suva Gora.
Najgora rijeka u Republici Makedoniji raste u Pologu. Riječ je o rijeci Vardar, sa duljinom od 301 km. Druge poznate rijeke su: Pena, Radika, Mavrovska, Bogovinska, Mazdrača, Padališka i drugi. Najpoznatiji izvor u regiji je krški izvor rijeke Vardar, poznat kao Vrutok, s kapacitetom od 1,5 m³ vode u sekundi. Selo Vrutok poznato je po izvoru Vardara, istoimenom hidroelektranom i specijaliziranim ribarnicama, danas Vrutok je moderno selo s golemim potencijalom za ekoturizam. Zlatna pastrva stvorena je po prvi puta u Vrutokovim ribnjacima, a kasnije i Srebrena.
Jezera i slapovi u pološkoj regiji
Mavrovsko jezero sagrađeno je 1947. godine i nalazi se na 1 200 m n.v. Dugo je 10 km, široko 5 km i duboko 50 m. Ovdje, u planinskom pološkom području, postoji nekoliko planinskih jezera, od kojih su najbrojnije na Šar Planini. Osam na planini Korab, od kojih su najpoznatiji Korapsko i Kobilino jezero. Na planini Dešat postoji pet - Sveta Nedela, Lokuf i drugi, a na Stogovu, tri - Gorno, Doljno i Maruša.
U pološkoj regiji nalazi se i najviši slap u zemlji, Dubok dol, visok 136 metara. Na Šar Planini postoji nekoliko slapova od kojih je najpoznatiji slap Beloviške s visinom od oko 80 metara. Još jedan slavni i posjećeni od turista vodopad je Duf, visok 28 metara, smješten u blizini sela Rostuša. Nacionalni park Mavrovo proglašen je 1949. godine. Obuhvaća površinu od 73.088 ha. Unutar parka su mavrovsko jezero, planine Bistra, Dešat i Korab, kao i dijelovi Šar Planine i Krčin i odvodnja rijeke Radike.
Prirodna i kulturno-povijesna baština u pološkoj regiji
Od kulturno-povijesne baštine u pološkoj regiji, prema turističkom potencijalu posebno se ističe: kulturno-povijesni spomenici u Tetovu, samostan Sv. Athanasius ili samostan Lešok (1335 g.), Šarena džamija (1495), Arabati Baba Teće (XVIII), tetovsko kale, crkva Sv. Ćirila i Metodija, crkve sv. Bogorodice, samostan Sv. Naum iz Popove Šapke, crkva sv. Nikola. Poznati kulturni i povijesni spomenici u Gostivaru su: Sat kula, Crkva Sv. Nikola, crkva sv. Bogorodice itd. U dolini rijeke Radike nalazi se poznati samostan Sv. Jovan Bigorski (XVI.).
Lešočki samostan
Lešočki samostan u selu Lešok ima dvije crkve: Sv. Atanasij i Sv. Djevica. Crkva Sv. Bogorodica je sagrađena u 13. stoljeću. Spominje se u dekretu Stefana Dečana iz 1326. Crkva Sv. Atanasij je sagradio 1335. godine, redovnik Antonij, koji je kasnije postao prvi pološki episkop Joanakij. Najnovija arheološka istraživanja pokazuju značajne podatke, koji svjedoče da je gradba na staroj crkvi VI. stoljeća. U kompleksu samostana nalazi se grobnica i spomenik s natpisom na nadgrobnom spomeniku Kirila Pejčinovića - jednog od najvažnijih makedonskih revivalista. U samostanu se nalazi i bolnica za bolesti dojke. Samostanski kompleks (uz smještaj) tijekom godine posjećuju mnogi hodočasnici i turisti i pogodni su za ljetni samostanski turizam.
Šarenа (Aladža) pašinа džamija
Šarena (Aladža) pašina džamija nalazi se u starom dijelu Tetovu. Izgradnja izvorne džamije datira iz 1495. godine, a njegovi legatori su dvije sestre Huršida i Mensure, zakopane u osamsjedalnom turbanu, u dvorištu džamije. Godine 1833. džamiju je obnovio i proširio Abdurahman paša. Džamija je značajna za unutarnje i vanjske slikarske ukrase. Arhitektonski, to je četverokutna građevina u kojoj se odražavaju barokni i neoklasični osmanski stil.
Arabati baba teće
Arabati baba teće u Tetovu sagradio je u XVIII stoljeću Redžep paša i njegov sin Abdurahman paša. Teće predstavlja kompleks vjerskih objekata, grupiranih oko turbe (groba) bekteša Sersem Ali-baba. Danas su od njima sačuvani: šadravan, turbot, toranj, nekoliko фонтана, kuhinja, blagovaonica, gostionica, derviš haneto (tеćе je koristio derviški red - bektaši poznati po svom asketskom životu), haremlak, puno zelenila, cvijeća i voćaka. Danas, u ovom kompleksu vjerskih objekata nalazi se Nacionalni muzej grada Tetova.
Tetovsko Kale
Tvrđavu je počeo graditi Redžhep-paša i njegova izgradnja je trajala 20 godina i bila je dovršena od njegovom sinu Abdulahman-paše 1820. godine, ali nije uspio otvoriti objekt jer je bio pozvan od strane sultana i otišao u Istanbul i se nikada nije vratio u Tetovo. Zato je Kale ostalo nezgrapno i neiskorišteno. U arheološkom kompleksu nalaze se pet сараја, velike kuhinje, kupelj i jedan bunar u sredini. Kale ima ostatke složenih skladišta, kuhinja-blagovaonica, kule, podzemni zatvor i tri tunela. Od starijih ostataka nalazi se srednjovjekovna crkva iz 14. stoljeća - posvećena sv. Atanasije.
Bigorski samostan
Samostan Sv. Jvan Krstitelja ili Bigorski samostan izgrađen je na vapnenačkoj stijeni i desalinizaciji, zbog čega se zove Bigorski manastir. Bigorski samostan je kompleks se nalazi na cesti između Gostivaru i Debar, u blizini sela Rostuše, Bituše, Velebrdo i Trebišta, uz rijeku Radiku. Prema bigorskim pomenikom, samostan je utemeljio redovnik Jovan 1020. godine. U 16. stoljeću samostan je uništio otomanska vlast i iz cijelog kompleksa ostala je samo mala crkva. Samostan je 1743. godine obnovio jeromonah Ilarion, koji je u novije vrijeme bio prvi opat bigorskome samostanu.
Dodatne informacije o pološkoj regiji
U regiji tijekom cijele godine organiziraju se brojni kulturni, zabavni i drugi događaji. Najpoznatiji su "Galičko vjenčanje" (12. srpnja u Petrovgradu), "Snježni grad" (Dječje odmaralište "Bunec" - Mavrovo), "Šarplaninski skijaški kup", tetovski festival, lešočki folklorni festival, tetovsko odijevanje zborova, dana Naima, "Mavrovo Memorijal ", Planinarenje na tradicionalnom Korabu, tradicionalno planinarenje na Titovom Vrhu," dan ovčji i kozji uzgajivača" i drugi.
Mijaci - dio makedonskog naroda koji živi u Mijačiju ili donje-rekanskom kraju uz rijeke Radike. Poznate su po svojoj kulturi, arhitekturi, običajima i kulturnoj i nacionalnoj baštini. Tradicionalni kostimi su široko poznati.
Više informacija o pološkoj regiji možete pronaći u: Centar za razvoj planskoj pološkoj regiji